pesticidi (engl. pesticide, od lat. pestis: kuga + -cid), tvari namijenjene suzbijanju štetnika u poljoprivredi (mikroorganizmi, kukci, korovi, grinje, oblići, puževi, ptice, glodavci i dr.). Pesticidi su namijenjeni: 1) uništavanju organizama štetnih za biljke, životinje ili biljne i životinjske proizvode, ili njihovoj zaštiti od takvih organizama; 2) uništavanju organizama štetnih ili neželjenih za čovjeka, ili pak sprječavanju pojave takvih organizama; 3) djelovanju na životne procese biljaka na način koji je različit od djelovanja sredstava za prihranu; 4) uništavanju nepoželjnih biljaka poput korova; 5) uništavanju dijelova biljaka ili sprječavanju nepoželjna rasta biljke.
U širem smislu, pesticidi su sva sredstva za zaštitu biljaka, sredstva za opću upotrebu kao npr. sredstva za suzbijanje gamadi, sredstva za komunalnu higijenu, sredstva za zaštitu poljoprivrednih proizvoda u skladištima ili za suzbijanje glodavaca u poljoprivrednim objektima, sva sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji, prirodni neprijatelji štetočina i feromoni.
Pesticidi u užem smislu sva su sredstva za zaštitu bilja koja su razvrstana prema namjeni i načinu primjene. Svi su otrovi, pa su prema Zakonu o zaštiti bilja svrstani na osnovi otrovnosti u tri skupine:
I – najjači otrovi, s natpisom Vrlo jak otrov, sa znakom mrtvačke glave. Njihova je prodaja zabranjena pojedincima.
II – jaki otrovi, s natpisom Otrov, sa znakom mrtvačke glave. Prodaju se uz propisanu evidenciju kupaca.
III – slabiji otrovi, s natpisom Štetno po zdravlje ili Nadražujuće, sa znakom Andrijina križa. Prodaju se u specijaliziranim trgovinama – poljoprivrednim ljekarnama.
Prema vrstama organizama za suzbijanje kojih se koriste, pesticidi su podijeljeni na: insekticide, sredstva za suzbijanje kukaca; akaricide za suzbijanje grinja; nematocide za suzbijanje oblića; limacide za suzbijanje puževa; rodenticide za suzbijanje glodavaca (miševa, voluharica, štakora, hrčaka i sl.); korvicide za odbijanje ptica; fungicide za suzbijanje gljivičnih bolesti; herbicide za uništavanje korova. Herbicidima pripadaju i regulatori rasta i fiziotropi, koji djeluju na usporavanje rasta, na skraćivanje duljine mladica, disanje i transpiraciju biljaka, te fitohormon za ukorjenjivanje reznica i dodatna sredstva za poboljšanje močenja i prianjanja te pojačavanje djelovanja herbicida.
Svako sredstvo za zaštitu bilja sastoji se od djelatne tvari i nosača ili otapala, ovisno o obliku u kojem je proizvedeno i stavljeno na tržište. Ovisno o proizvođaču, isti pesticid može biti proizveden u više oblika, koji su uvijek označeni posebnom oznakom, a stoje uz trgovačko ime pesticida te određuju način njegove pripreme i primjene. Oznake su kratice engleskih ili hrvatskih naziva oblika, npr. EC označuje tekući koncentrat za emulziju, WP močivo prašivo, suspenzija kojega se priređuje dodavanjem vode, a P prašivo za zaprašivanje. Trgovačko ime naziv je pod kojim se neki pesticid stavlja u promet, a daje ga proizvođač.
Prema načinu djelovanja, sredstva za zaštitu bilja dijele se na kontaktna, kontaktno-želučana, želučana i sustavna. Kontaktna djeluju na dodir. To su neki insekticidi, akaricidi i mnogi fungicidi. Kontaktno-želučani su oni pesticidi koji djeluju dodirom i hranjenjem kukaca dijelovima biljke tretiranima pesticidom. Želučani pesticidi djeluju samo onda kada se štetnik hrani tretiranim dijelovima biljaka ili mamcima. Takvi su svi limacidi i neki insekticidi. Sustavne insekticide ili fungicide tretirana biljka upija preko lista ili korijena, oni struje u biljci, izazivajući ugibanje kukaca koji se njome hrane ili gljivica koje na njoj parazitiraju. Herbicidi mogu djelovati kontaktno ili translokacijski. Kontaktni herbicidi uništavaju samo one dijelove korova s kojima dolaze u dodir, a translokacijski ulaze u biljne sokove korova i uzrokuju njegovo sušenje.
